Klima

Kaštela su smještena na središnjoj točki istočne obale Jadrana, pa tako i na meteorološkom putu mediteranskih atmosferskih kretanja. Blagotvornost klime i podneblja glavno je obilježje ovog prostora, te područje kaštelanskog zaljeva čini jednim od najsunčanijih djelova Jadrana. Blaga klima očituje se u gotovo 2.700 sunčanih sati godišnje, te kristalno čistom nebu, pod kojim se niz padine brda Kozjak sve do mora spuštaju maslinici, vinogradi, plantaže agruma i trešanja kao i priobalni vječno zeleni perivoji okupani prosječno sa 7 sunčanih sati na dan. Kiša u ovom podneblju također ima mediteranske karakteristike. Ukupno 809 mm kiše tijekom godine padne uglavnom u jesenskom i zimskom periodu. Srednja godišnja temperatura zraka je 19,2°C , a mora 17,5° C.

PROLJEĆE: Prosječna proljetna temperatura zraka je 17,5° C. Proljeće je period u kojem se izmjenjuju vjetrovi, a prevladava sunčano i suho vrijeme. Krajem proljeća i početkom ljeta miris opojnog mediteranskog bilja (brnistra) širi sjeverozapadni vjetar maestral. Srednja dnevna insolacija u ovom periodu je 7,4 sata.

LJETO: Prosječna ljetna temperatura zraka je 25,8°C. Ljeta su vruća i suha. Vjetar maestral, koji dolazi sa mora važan je termoregulator, te uz izmjenu sa noćnim sjevernim vjetrićem – burin; hladi ljetom ugrijano kopno. Srednja dnevna insolacija je visokih 11,3 sata, a prosječna temperatura mora iznosi 24°C.

JESEN: Prosječna jesenska temperatura zraka je 14,5°C, sa umjerenim kišnim periodima, te stalnom izmjenom vjetrova Jugo (SE) i Bura (NE). Srednja dnevna insolacija je 6,3 sata, što u navedenoj kombinaciji sa vjetrom stvara izazov nautičarima.

ZIMA: Prosječna zimska temperatura zraka iznosi 12°C. Česta izmjena vjetrova Juga i bure u ovom periodu je na svom vrhuncu, te uvjetuje naglu i stalnu izmjenu kišnih i sunčanih perioda. Srednja insolacija je 4,2 sata, što govori o blagim zimama. Primjerice sredinom siječnja prosječna temperatura od 7,8°C čini područje srednjeg Jadrana najtoplijim dijelom sjeverne obale mediterana. Prosječna temperatura mora je 13°C. Snijeg na ovom području je prava rijetkost.

VJETROVI

Tri karakteristična tipa vremena na području Kaštelanskog zaljeva ujedno su karakteristika čitavog jadranskog područja:

vlažno, oblačno i nestabilno vrijeme s južnim i vlažnim vjetrom zvanim Jugo
suho, sunčano i stabilno vrijeme sa sjevernim hladnim i suhim vjetrom zvanim Bura
stabilno ljetno vrijeme sa sjeverozapadnim vjetrom (Maestral) i noćnim sjevercem koji puše s kopna (Burin).

Vjetrovi Jugo i Bura daju glavna obilježja vremena na Jadranu.

BURA:jak, iznenadan, suh, hladan, te ponekad orkanski vjetar (do 12 BF). Puše u jakim udarima (refulima) iz unutrašnjosti hladnog kopna istočnog Jadrana najcešće iz smjera sjever-sjeveroistok do istok-sjeveroistok. Konfiguracija tla utječe na jačinu i smjer bure. Bura se strmo ruši na morsku površinu, valovi su nepravilni, kratki, strmi i niski (1 – 2,5 m). Jaka bura raspršuje vrhove valova u morsku pjenu i stvara vodenu prašinu, što smanjuje vidljivost, a opasnost je za brodolomce jer ometa disanje. Temperatura zraka se može u vrlo kratkom vremenu smanjiti za desetak stupnjeva Celzijusa. Tlak zraka obično je povećan. Zimi bura puše češće, snažnije i duže (3-7 dana), a ljeti rjeđe, slabije i kraće (do 2 dana). Razmjerno udaljenosti od kopna, bura je sve slabija i bez naglašenih udara ali s jače izraženim valovima. Nagla pojava bure jedna je od njenih najopasnijih osobina. Ciklonalna mračna bura je vrlo jak ali stalan vjetar bez izrazitih udara iz smjera sjeveroistoka do istoka. Prati je tmurno, oblačno i kišovito vijeme, a zimi ponekad i susnježica uz nagli pad tlaka i velike hladnoće.

TRAMONTANA: Sjevernjak: je oblik bure koji puše približno sa sjevera (N). Tramontana je lokalni, prohladni, suh, kratkotrajan (do 1 dan) vjetar, ali nije žestok (do 9 Bf) i mahovit kao bura. Prati ga vedro vrijeme i visoki barometarski tlak. dalje od obale puše jače, traje dulje i stvara razvijene valove. Češći je na južnom Jadranu.

LEVANT: Istočnjak: je oblik koji puše iz E smjera. Puše kratkotrajno, jednoliko s umjerenom jačinom (do 7 Bf). To je prelazni vjetar kad jugo prelazi u buru ili bura na jugo. Zimi ga prati kišovito vrijeme i umjerena hladnoća, katkad donosi snijeg. Ljeti u jutarnjim satima, za vedra i stabilna vremena, zapuše kanalima srednjedalmatinskih otoka.

JUGO: Jugoistočnjak: je topao i vlažan vjetar ujednačene brzine i postojanog smjera. Puše pretežno iz ESE smjera (jugo-levante) preko SE (jugo-sirocco) do S (oštro). Dolazi postupno, te puše ravnomjerno, a olujnu jačinu dostiže tek 2 ili 3 dana.Češće i jače puše na južnom nego na sjevernom Jadranu. Izraženije je na otvorenom, te prema kopnu slabi. Ciklonalno tamno jugo: karakteristično je po gustim, niskim, olovno sivim oblacima te jakom, trajnom kišom i grmljavinom. Ponekad puše na mahove. atmosferski tlak je nizak, uzburkano more smanjuje vidljivost. Anticklonalno vedro jugo: puše uz vedro i sunčano vrijeme ili malu naoblaku, te toplo i sparno vrijeme. Češće se pojavljuje u proljeće i jesen. Atmosfera je mutna, a vidljivost slaba. Karakterizira ga plima i porast barometarskog pritiska.

LEBIĆ (garbin): Jugozapadnjak, olujni je vjetar (do 12 Bf) iz SW smjera sa jako razvijenim valovima i oborinama, te slabom vidljivošću. Naročito je snažan tijekom zime i jeseni, te zbog iznenadnog i razvijenog mora može ugroziti nezaštićena plovila.

PULENAT: Zapadnjak: puše iz W smjera. Dolazi iznenada, rijetko puše. Pulenat je prolazan, kratkotrajan hladan i opasan vjetar jačine i do 12 Bf. Donosi kratkotrajnu, ali obilnu kišu.

MAESTRAL: Sjeverozapadnjak: dnevni vjetar tipičan za ljetno doba godine (IV-X mjesec).Ovisno o lokalnim prilikama, puše iz smjera NW do SW. Ugodan je i svjež vjetar, ustaljene i slabe do umjerene jačine (do 6 Bf). Barometarski tlak je nizak. Ublažava ljetne vrućine, pratitelj je lijepog i stabilnog vremena. Ugodan je za jedrenje. Jači i češći je na južnom i srednjem Jadranu. Od jutra prema poslijepodnevu mijenja smjer udesno, okrećući se prema suncu, tj. počinje kao jugoistočnjak te preko jugozapanjaka skreće na sjeverozapadni smjer, te na moru stvara visoke valove.

BURIN: puše ljeti noću na obe obale Jadrana s kopna na more, kao lagani povjetrac nakon zalaska sunca.Obično traje cijelu noć do izlaska sunca, te se ponekad svojom jačinom može zamijeniti s burom. Dopire do 30 km na pučinu; smjer na srednjem Jadranu mu je E. Donosi lijepo vrijeme, (barometarski tlak je visok).

NEVERA: osim lokalnih vjetrova, na Jadranu se pojavljuju lokalne i kratkotrajne vremenske nepogode manjih razmjera – nevere ili neverini. Pojavljuju se u svim godišnjim dobima, ali češće u ljetnom dijelu godine. Nevere su obilježene žestokim i opasnim udarima vjetra (do 15 – 20 cv), te obično jakom kišom, sijevanjem i grmljavinom, te padom temeperature.

PREDZNACI POGORŠANJA VREMENA:

  • pad atmosferskog tlaka
  • pojave izrazito visoke plime
  • izostanak maestrala ljeti ili ako maestral prestane puhati prije vremena
  • mjesec blijede boje i vijenac oko njega predskazuje promjenu vremena
  • crvenilo neba ili pojave duge rano ujutro najavljuju skoru kišu
  • jak vjetar ujutro pri vedrom vremenu
  • zimski maestral često je nagovještaj juga i kiše
  • skretanje bure za vedra vremena na istočni, a pogotovo na jugoistočni smjer
  • sivi zid oblaka na zapadu, osobito predvečer
  • ako je Sunce prije zalaska blijedožute boje
  • vijenac oko Sunca ili Mjeseca uz istovremeno puhanje vlažnog vjetra
  • stalni niski tlak pri ružnom vremenu znači da će ono potrajati

PREDZNACI POBOLJŠANJA VREMENA:

  • postupan porast tlaka (posebice iznad 1012 hPa)
  • pojava vedrine pri naoblačenom nebu na sjevernom obzoru
  • načelno vrijedi: vjetar nakon kiše donosi lijepo vrijeme
  • pojave crvenila, nakon zalaska Sunca, na naoblačenom nebu

PREDZNACI ZA NASTAVAK LIJEPOG VREMENA:

  • maestral danju a burin u svitanje
  • izrazito nizak vodostaj (oseka), te vedrina neba uz tišinu
  • ukoliko je za vedra vremena zalazak Sunca jasan, te suton lijepih boja (nebesko crvenilo)
  • ukoliko se visoki tlak ne mijenja ili ako ne raste
  • dok puše bura nema pogoršanja vremena